Zavod za zaštitu
prirode Srbije

MИНИСТАРСТВО ПОЉОПРИВРЕДЕ И ЗАШТИТЕ ЖИВОТНЕ СРЕДИНЕ

Ministarstvo zaštite životne sredine

Javno o zaštiti Spomenika prirode „Lalinačka slatina“

Javna rasprava o predlogu Odluke o proglašenju zaštićenog područja Spomenika prirode „Lalinačka slatina“ održana je 21.03.2014. godine u Nišu, u organizaciji Uprave za privredu, održivi razvoj i zaštitu životne sredine Grada Niša.

Osim predstavnika Zavoda, mr Danka Jovića i Dragane Nedeljković i predstavnika Uprave za privredu, održivi razvoj i zaštitu životne sredine Sonje Milojković i Gradimira Bogdanovića, javnoj rasparavi su prisustvovali predstavnici budućeg upravljača zaštićenim područjem - Direkcije za izgradnju Grada Niša, predstavnici Zavoda za urbanizam iz Niša, Zavoda za zaštitu spomenika kulture, opštine Merošina, predstavnici lokalne zajednice, i dr.

Studiju zaštite prezentovali su predstavnici Zavoda, dok su predlog teksta Odluke prezentovali predstavnici Uprave za privredu, održivi razvoj i zaštitu životne sredine, nakon čega je otvorena javna rasprava.

Lalinačka slatina, ili kako je narod naziva Lalinački Đeram, jedna je od najvećih slatina u podnožju Malog Jastrepca, kod mesta Lalinske pojate. Lalinačka slatina, kao i druge slatine koje se javljaju u podnožju planine Jastrebac, nastaju od vode sa povećanim sadržajem mineralnih soli a pre svega natrijum-hlorida, koja na više lokaliteta izbija iz dubine podloge i plavi okolno zemljište.

Mr Danko Jović, predstavljajući ovo zaštićeno područje, objasnio je pojavu slatina van prostora Panonske nizije u Srbiji kao retku pojavu lokalnog karaktera. Flora i vegetacija slatina centralne i južne Srbije je specifična, a u biogeografskom smislu drugačija od slatina Panonske nizije. Lalinačka slatina je specifičan ekosistem koji se odlikuje prisustvom karakteristične flore i vegetacije.

Na području Lalinačke slatine zabeležen je veliki diverzitet biljnih i životinjskih vrsta, u okviru koga se naročito izdvajaju vaskularne biljke (226 vrsta) i ptice (37 vrsta). Veliki broj zabeleženih vrsta spada u strogo zaštićene vrste. Poseban pečat flori Lalinačke slatine daje istočnomezijski endemit Stachys milanii, vrsta koja pripada krajnje ugroženim predstavnicima srpske flore i kojoj je ovo jedino pouzdano stanište u našoj zemlji (sa svih ostalih lokaliteta u Srbiji je najverovatnije iščezla), dok svojim arealom zahvata samo još područje severoistočne Makedonije i južne Bugarske. Od vrsta koje pripadaju krajnje ugroženim predstavnicima flore Srbije, na ovom području rastu i balkanski endemit Allium guttatum ssp. dalmaticum i mediteransko-pontska halofilna vrsta Camphorosma monspeliaca. Osim krajnje ugroženih taksona, floru Lalinačke i drugih slatina ovog područja posebno karakterišu halofite i semihalofite Limonium gmelini, Acorellus pannonicus, Puccinellia distans, Crypsis aculeata, Teucrium scordium subsp. scordioides, Centaurium uliginosum, Scorzonera cana, Bolboschoenus maritimus, Schoenoplectus tabernaemontani, Carex divisa, Crypsis schoenoides, Hordeum hystrix, Juncus gerardii, Scorzonera parviflora i druge (Ranđelović V. i dr., 2002).

Tokom javne rasprave postavljeno je pitanje o kriterijumima o izboru Upravljača. Odgovoreno je da je za upravljača predloženo javno preduzeće „Direkcija za izgradnju grada Niša“, s obzirom na pozitivno iskustvo vezano za njihovo upravljanje Spomenikom prirode „Cerjanska pećina“, i jer u datom trenutku nije bilo posebno zainteresovanih za ovo zaduženje.

Jedan od predstavnika lokalnog stanovništava zatražio je informaciju i pojašnjenje o tome šta je dozvoljeno raditi na privatnim parcelama zaštićenog područja, na šta je odgovoreno da je nastavak bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom upravo poželjno, ali u pravcu razvoja organske proizvodnje. Proizvodnjom koja će svojom aktivnošću unaprediti i poboljšati uslove opstanka same slatine, ali i načiniti brend od poljoprivrednih proizvoda sa prostora Lalinačke slatine, pa čak i neposredne okoline, kao zdrave hrane. Rečeno je takođe, da je u narednom periodu obaveza i upravljača i lokalne samouprave, ali i Grada Niša, da ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje stimulišu, a u saradnji sa gradskom upravom (Uprava za privredu, održivi razvoj i zaštitu životne sredine, Uprava za poljoprivredu i razvoj sela...) i Zavodom, organizuju predavanja u cilju edukacije lokalnog stanovništva o organskoj proizvodnji i poljoprivredi bez pesticida u zaštićenim prirodnim dobrima. U daljem toku javne rasprave usledili su predlozi i pitanja vezana za buduću saradnju.

© Zavod za zaštitu prirode Srbije - Sva prava zadržana. Izrada sajta: Kio d.o.o.