Zavod za zaštitu
prirode Srbije

MИНИСТАРСТВО ПОЉОПРИВРЕДЕ И ЗАШТИТЕ ЖИВОТНЕ СРЕДИНЕ

Ministarstvo zaštite životne sredine

Proglašena zaštićena područja SP „Lalinačka slatina“ i PIO „Tatkova zemunica“

Odluka opštine Merošina o proglašenju Predela izuzetnih odlika "Tatkova zemunica" i Spomenika prirode „Lalinačka slatina“, objavljena u "Službenom listu Grada Niša" (br. 17 od 06.03.2015.) stupila je na snagu 14.marta 2015. godine.

PIO „Tatkova zemunica“ prostire se na površini od 361,8609 ha, obrasloj šumom, u kojoj je bukva najzastupljenija vrsta, a potom sledi hrast kitnjak. Pored prirodnih, biološko – ekoloških, PIO „Tatkova zemunica“ odlikuju i estetske i kulturno – istorijske vrednosti. Na području zemunice, zvane „Tatkova zemunica“ nalazi se i izgrađeni spomenički kompleks sa skulturama, autora Aleksandra Šakića, akademskog vajara. Na udaljenosti oko 300 m od Tatkove zemunice, nalazi se još jedna zemunica. Na području zaštićenog prirodnog dobra nalazi se još i Crkva Sveti Vrači, Hotel „Mali Jastrebac“ sa terenom za sportske aktivnosti, kao i turistički i sportski objekti, koji čitav ovaj prostor čine atraktivnim za posetioce i daju osnov za razvoj budućih turističkih sadržaja.

Spomenik prirode „Lalinačka slatina“, ili kako je narod naziva Lalinački Đeram, jedna je od najvećih slatina u podnožju Malog Jastrepca. Lalinačka slatina, kao i druge slatine koje se javljaju u podnožju planine Jastrebac, nastaju od vode sa povećanim sadržajem mineralnih soli a pre svega natrijum-hlorida, koja na više lokaliteta izbija iz dubine podloge i plavi okolno zemljište. Zaštićeno područje odlikuje retka pojava slatina van prostora Panonske nizije u Srbiji. Područje Lalinačke slatine odlikuje veliki diverzitet vrsta, u okviru koga se naročito izdvajaju vaskularne biljke (226 vrsta) i ptice (37 vrsta). Poseban pečat flori Lalinačke slatine daje istočnomezijski endemit Stachys milanii, vrsta koja pripada krajnje ugroženim predstavnicima srpske flore i kojoj je ovo jedino pouzdano stanište u našoj zemlji (sa svih ostalih lokaliteta u Srbiji je najverovatnije iščezla), dok svojim arealom zahvata samo još područje severoistočne Makedonije i južne Bugarske. Od vrsta koje pripadaju krajnje ugroženim predstavnicima flore Srbije, na ovom području rastu i balkanski endemit Allium guttatum ssp. dalmaticum i mediteransko-pontska halofilna vrsta Camphorosma monspeliaca. Floru Lalinačke i drugih slatina ovog područja posebno karakterišu halofite i semihalofite Limonium gmelini, Acorellus pannonicus, Puccinellia distans, Crypsis aculeata, Teucrium scordium subsp. scordioides, Centaurium uliginosum, Scorzonera cana, Bolboschoenus maritimus, Schoenoplectus tabernaemontani, Carex divisa, Crypsis schoenoides, Hordeum hystrix, Juncus gerardii, Scorzonera parviflora i druge.

© Zavod za zaštitu prirode Srbije - Sva prava zadržana. Izrada sajta: Kio d.o.o.