Zavod za zaštitu
prirode Srbije

MИНИСТАРСТВО ПОЉОПРИВРЕДЕ И ЗАШТИТЕ ЖИВОТНЕ СРЕДИНЕ

Ministarstvo zaštite životne sredine

Završena javna rasprava za četiri zaštićena područja

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Zavoda za zaštitu prirode Srbije i JP „Srbijašume“, 22.4.2015. u prostorijama Generalne direkcije JP „Srbijašume“ održana je javna rasprava o studijama zaštite i aktu o zaštiti četiri zaštićena područja, specijalnih rezervata prirode „Zelenika“, „Iznad Tatalije“, „Tesne jaruge“ i Spomenika prirode „Dolina potoka Bigar“.

Ova javna rasprava usledila je nakon što je Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine oglasilo javni uvid u trajanju od dvadeset dana na predlog uredbi i studija zaštite sa kartografskom dokumentacijom ovih područja, i omogućilo da zainteresovani građani daju svoje mišljenje, primedbe i sugestije.

Predloženi akti i studije zaštite, u skladu sa članom 43. stav 4. Zakona o zaštiti prirode, bili su izloženi na uvid javnosti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Zavoda, u sedištu JP „Srbijašume“, kao i u prostorijama JP „Srbijašume“ ŠG„Užice“, JP „Srbijašume“ ŠG „Timočke šume“, Boljevac, ŠU Knjaževac, a nacrti uredbi bili su dostupni i na Internet prezentaciji JP „Srbijašume“.

Sprovedeni javni uvid bio je prilika za građane da se uključe u postupak uspostavljanja zaštite četiri prirodna dobra, i da svojim aktivnim učešćem doprinesu uspešnijoj zaštiti, istakli su predstavnic Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Nakon što je otvorena rasprava, Sava Simić, stručni saradnik Zavoda, predstavio je prirodne vrednosti Spomenika prirode „Dolina potoka Bigar“. Zavod je, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, izvršio reviziju studije zaštite ovog prirodnog dobra, koje je prvi put zaštićeno 1981. godine kao morfohidrološki prirodni spomenik. Spomenik prirode „Dolina potoka Bigar“ predlaže se za zaštitu kao zaštićeno područje II kategorije, odnosno područje od velikog značaja, u proširenim granicama u odnosu na raniju zaštitu, na površini od 26 hektara. Izlaganjem stručnjaka, ali i atraktivnim fotografijama u prezentaciji, upečatljivo je predstavljen značaj zaštite najveće bigrene akumulacije u Srbiji, doline potoka koji je i danas bigrotvoran. Predeonu atraktivnost doline potoka Bigar upotpunjuju manastir Svetog Onufrija Velikog iz XIV veka i ostaci od 13 starih vodenica postavljenih na dužini od 1200 metara vodotoka, istakao je ovom prilikom Sava Simić. Za upravljača predloženo je JP „Srbijašume“ ŠG „Timočke šume“, Boljevac.

Stručni saradnik Zavoda Vladimir Nikolić predstavio je, zatim, studije zaštite tri šumska rezervata predložena za specijalne rezervate prirode: „Tesne jaruge“, „Iznad Tatalije“ i „Zelenika“. Ovi rezervati, koji su ranije bili zaštićeni kao strogi prirodni rezervati, nalaze se na zapadu Srbije, na planini Jelova Gora.

Specijalni rezervat prirode „Iznad Tatalije“ predstavlja bukovu šumu prekrivenu različitim vrstama tresetnih mahovina i drugih vrsta tresetnica. Vrednost ovog tresetnog područja upotpunjuje prisustvo obične i maljave breze, borealnog relikta, na obodu tresetne površine. Specijalni rezervat prirode „Iznad Tatalije“ stavlja se pod zaštitu kako bi se očuvalo stanište autohtone zajednice reliktne vrste zelenike u podspratu izvorne sastojine planinske bukve. Revizijom studije zaštite smanjena je površina zaštićenog područja na 0,80 ha. „Zelenika“ se proglašava specijalnim rezervatom prirode kako bi se očuvala izvorna zajednica šume planinske bukve sa zelenikom. Žbunasta biljna vrsta zelenika (Ilex aquifolium) predstavlja reliktnu vrstu koja je u Srbiji retka i ugrožena. Na osnovu izvršene revizije studije zaštite, povećana je površina zaštićenog područja na 0,45 ha.

Specijalni rezervati prirode „Tesne jaruge“, „Iznad Tatalije“ i „Zelenika“ nacrtima uredbi proglašavaju se zaštićenim područjima II kategorije, regionalnog, odnosno velikog značaja. Za upravljače ovih zaštićenih područja predloženo je JP „Srbijašume“ ŠG„Užice“. Nacrte uredbi o sva četiri zaštićena područja predstavila je Marijana Novaković iz Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Nakon toga, otvorena je diskusija o predloženim dokumentima, a naročito, o predloženim merama zaštite. Stručnjak Zavoda istakao je neophodnost propisivanja mera zaštite koje će obezbediti očuvanje prirodnih vrednosti pomenutih dobara i sprečiti negativni uticaj eventualnih aktivnosti čoveka u ovim zaštićenim područjima, kao u slučaju potoka Bigar, gde su očuvanje i zaštita hidroloških vrednosti primarni cilj zaštite. Gordana Jančić, zamenik direktora Sektora za šumarstvo i zaštitu životne sredine, dopunila je raspravu sugestijama na osnovu iskustva i rada JP „Srbijašume“ kao dosadašnjeg upravljača ovih dobara.

Na osnovu održane rasprave, iznetih sugestija i sagledanih aspekata zaštite, dogovoreno je da se one zajednički usaglase, i u roku od 15 dana ugrade u dokumenta koja će biti predata na konačno usvajanje.

© Zavod za zaštitu prirode Srbije - Sva prava zadržana. Izrada sajta: Kio d.o.o.