Praćenje stanja divljih vrsta i tipova staništa

Prema Zakonu o zaštiti prirode, praćenje stanja (monitoring) je plansko, sistematsko i kontinualno praćenje stanja prirode, odnosno delova biološke, geološke i predeone raznovrsnosti, kao deo celovitog sistema praćenja stanja elemenata životne sredine u prostoru i vremenu.

Zavod za zaštitu prirode Srbije je uz upravljače zaštićenih područja, javna preduzeća za gazdovanje šumama, korisnike lovišta i ribarskih područja, jedan od subjekata koji se stara o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama i koji je ujedno i dužan da planira i sprovodi mere i aktivnosti vezano za praćenje i upravljanje njihovim populacijama. Osim toga, Zavod vodi evidenciju o načinu i obimu korišćenja, kao i faktorima ugrožavanja zaštićenih i strogo zaštićenih divljih vrsta radi utvrđivanja i praćenja stanja njihovih populacija, koje uključuje i divlje vrste čije je korišćenje regulisano Zakonom o divljači i lovstvu („Službeni glasnik RS“, br. 18/2010) i Zakonom o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda („Službeni glasnik RS“, br. 128/2014).

Praćenje stanja ekološke mreže, koje obuhvata praćenje stanja staništa populacija divljih vrsta i tipova staništa od posebnog značaja za očuvanje, vrše Zavod za zaštitu prirode Srbije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode u saradnji sa drugim stručnim i naučnim institucijama i upravljačima.

Među stručnim poslovima Zavoda na zaštiti prirode i prirodnih dobara, koji su definisani članom 102. Zakona o zaštiti prirode, zaštita biodiverziteta se sprovodi i prađenjem stanja - monitoringom određenih staništa i populacija retkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta na teritoriji Republike Srbije. Tokom godina, vrši se monitoring strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka i životinja Parka prirode „Sićevačka klisura“ i Specijalnog rezervata prirode „Jelašnička klisura“; Gospine papučice (Cypripedium calceolus) u SRP „Suva planina“; istraživanja mladice (Hucho hucho) u zapadnoj Srbiji; monitoring prioritetnih vrsta (Natura 2000 vrsta) ihtiofaune u slivu Timoka; planinskog mrmoljka (Ichtyosaura alpestris) na prostoru vlasinskog basena; grčke kornjače (Testudo graeca) na Pčinji i u preševskoj dolini, šarke (Vipera berus) na prostoru vlasinskog basena, Besne kobile i planine Valozi i šumske kornjače (Testudo hermanni) na području Južne Morave; male čigre (Sternula albifrons) u donjem toku Drine i obične čigre (Sterna hirundo) na području Velike Morave kod Paraćina i Bagrdana i u donjem toku Drine; sova (Strigiformes) u Srbiji uz kontrolu naseljavanja veštačkih duplji; lešinara (Aegypinae) u Srbiji; sokolova (Falco peregrinus) i orlova u Srbiji, sa ciljem suzbijanja i sprečavanja ubijanja i trovanja jedinki sivog sokola i orlova; monitoring mrkog medveda u Parku prirode „Golija“; divokoze (Rupicapra rupicapra) uz razmatranje potencijala i mogućnosti reintrodukcije/introdukcije; monitoring sušenja smrčevih šuma na području PP „Stara planina“; sušenja borovih šuma oko Strogog rezevrata prirode „Jarešnik“ na području opštine Bosilegrad; sušenja smrševih šuma na području PP „Golija“ itd.