GEOLOGIJA
Geologija je nauka koja se bavi proučavanjem Zemlje, njenog nastanka, procesa koji su je oblikovali i njenog sastava i strukture.
Složene geološke aktivnosti, koje su se dešavale tokom dugog evolutivnog razvoja, obuhvatale su sedimentaciju, magmatske aktivnosti, metamorfne promene i snažne tektonske pokrete. Te aktivnosti su se dešavale kroz dugu geološku istoriju, ali traju i danas i utiču na geološku građu Zemlje.
Iako područje Srbije površinski zauzima malu teritoriju, u geološkom smislu to je izuzetno raznovrsan i kompleksan prostor koji se nalazi na spoju krupnih geotektonskih celina: Dinarida, Vardarske zone, Srpsk-makedonske mase, Karpato-balkanida i Panonskog basena.
Razvoj novih disciplina tokom 20. veka uticao je na to da se, i u okviru geoloških nauka u proučavanju geološke građe, pojedine pojave i profili posmatraju kao deo prirodne baštine, s obzirom na to da su prepoznati kao objekti koje treba sačuvati zbog njihove naučne, estetske, istorijske i drugih vrednosti. Najčešće su to neobnovljivi i neponovljivi prirodni objekti i pojave, kao što su strukturni oblici, produkti endogenih (intruzivi, vulkanizam) i egzogenih procesa (nastanak sedimentnih basena), minerali, stene, fosili, ležišta mineralnih sirovina i drugi, ali i oni otkriveni antropogenim delovanjem.
U skladu sa tim, u svim geotektonskim jedinicama evidentirani su i izdvojeni brojni objekti geonasleđa od nacionalnog i međunarodnog značaja.
Zavod za zaštitu prirode Srbije je, na osnovu svojih zakonskih ovlašćenja, za neke od tih objekata izradio studije zaštite, koje su stručne osnove za donošenje akta o zaštiti, odnosno za proglašenje zaštićenih područja.
Objekti geološkog nasleđa štite se u:
- brdsko planinskim područjima (vulkanski nek Ostrovica, „Kolenasta bora“ u useku pruge Beograd-Mala Krsna, okamenjena šuma Lojanik kod Kraljeva i drugi), ali i u
- gusto naseljenim urbanim sredinama (profil na Tašmajdanu, profil ispod Spomenika pobedniku na Kalemegdanu, lesni profil u Zemunu i drugi).
Pojedinačno, zaštićeni su kao spomenici prirode, a ne mali broj se nalazi i unutar prostorno većih zaštićenih područja, kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode i drugo.
Složene geološke aktivnosti, koje su se dešavale tokom dugog evolutivnog razvoja, obuhvatale su sedimentaciju, magmatske aktivnosti, metamorfne promene i snažne tektonske pokrete. Te aktivnosti su se dešavale kroz dugu geološku istoriju, ali traju i danas i utiču na geološku građu Zemlje.
Iako područje Srbije površinski zauzima malu teritoriju, u geološkom smislu to je izuzetno raznovrsan i kompleksan prostor koji se nalazi na spoju krupnih geotektonskih celina: Dinarida, Vardarske zone, Srpsk-makedonske mase, Karpato-balkanida i Panonskog basena.
Razvoj novih disciplina tokom 20. veka uticao je na to da se, i u okviru geoloških nauka u proučavanju geološke građe, pojedine pojave i profili posmatraju kao deo prirodne baštine, s obzirom na to da su prepoznati kao objekti koje treba sačuvati zbog njihove naučne, estetske, istorijske i drugih vrednosti. Najčešće su to neobnovljivi i neponovljivi prirodni objekti i pojave, kao što su strukturni oblici, produkti endogenih (intruzivi, vulkanizam) i egzogenih procesa (nastanak sedimentnih basena), minerali, stene, fosili, ležišta mineralnih sirovina i drugi, ali i oni otkriveni antropogenim delovanjem.
U skladu sa tim, u svim geotektonskim jedinicama evidentirani su i izdvojeni brojni objekti geonasleđa od nacionalnog i međunarodnog značaja.
Zavod za zaštitu prirode Srbije je, na osnovu svojih zakonskih ovlašćenja, za neke od tih objekata izradio studije zaštite, koje su stručne osnove za donošenje akta o zaštiti, odnosno za proglašenje zaštićenih područja.
Objekti geološkog nasleđa štite se u:
- brdsko planinskim područjima (vulkanski nek Ostrovica, „Kolenasta bora“ u useku pruge Beograd-Mala Krsna, okamenjena šuma Lojanik kod Kraljeva i drugi), ali i u
- gusto naseljenim urbanim sredinama (profil na Tašmajdanu, profil ispod Spomenika pobedniku na Kalemegdanu, lesni profil u Zemunu i drugi).
Pojedinačno, zaštićeni su kao spomenici prirode, a ne mali broj se nalazi i unutar prostorno većih zaštićenih područja, kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode i drugo.
- Borački krš Mirjana Nikolić
- Borački krš, Mirjana Nikolić
- Brankova-kula-stubasto-luceni-andezit-bazalti-Mirjana Nikolić
- Brankova-kula-stubasto-luceni-andezit-bazalti-Mirjana Nikolić
- Đavolja varoš Mirjana Nikolić
- Đavolja varoš Mirjana Nikolić
- Đavolja varoš Mirjana Nikolić
- Fosilni ostaci iz Rakovičkog potoka, Beograd, Erna Šehovac
- Kersantit sa područja Avale, Beograd, Erna Šehovac
- Profil sa fosilnim ostacima puževa i školjki kod Erske česme, Beograd, Erna Šehovac
- Chlamys solarium, Kalemegdan, Beograd, Erna Šehovac
- Izdanci krečnjaka trijaske starosti na Kamenoj Gori, Erna Šehovac
- Kalemegdan, Beograd deo morskog neogenog spruda ispod spomenika Pobedniku, Erna Šehovac
- Ostatak neka Mrkonjski vis, Medveđa, Erna Šehovac
- Paleovulkanski nek izgrađen od kvarclatita i dacita Ostrovica, Erna Šehovac
- Ultramafiti sa proslojcima magnezita, Zlatibo, Erna Šehovac
- Flis dolina Pcinje Mirjana Nikolić
- Flis dolina Pčinje Mirjana Nikolić
- Vražji kamen Mirjana Nikolić
- Vražji kamen Mirjana Nikolić
- Vržji kamen Mirjana Nikolić
- Serpentiniti PP Mokra Gora Mirjana Nikolić
- Kalemegdan, Beograd deo morskog neogenog spruda ispod spomenika Pobedniku, Erna Šehovac
- Serpentiniti PP Mokra Gora Mirjana Nikolić
- Ultramafiti sa proslojcima magnezita, Zlatibor, Erna Šehovac
- Paleovulkanski nek izgrađen od kvarclatita i dacita Ostrovica, Erna Šehovac
- Chlamys solarium, Kalemegdan, Beograd, Erna Šehovac