NAZIV I VRSTA PRIRODNOG DOBRA
Park prirode „Radan“.
NACIONALNA KATEGORIJA
Ι kategorija zaštite - zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja.
POVRŠINA
41.312,66 ha.
REŽIM/I ZAŠTITE
Uspostavljeni su režimi zaštite I, II i III stepena.
OPŠTINA/E
Kuršumlija, Bojnik, Lebane, Medveđa i Prokuplje.
PRETHODNA ZAŠTITA
Nije bilo zaštite pre 2017. godine.
AKT O ZAŠTITI
Uredba o proglašenju Parka prirode „Radan“ („Službeni glasnik RS“, br. 91/2017).
UPRAVLJAČ
JP „Srbijašume“.
KRATAK OPIS (OSNOVNE PRIRODNE I STVORENE VREDNOSTI)
Park prirode „Radan“ se nalazi na jugu Srbije i obuhvata područje omeđeno rekom Toplicom na severu, Jablanicom na jugu, Kosanicom na zapadu i Leskovačkom kotlinom na istoku. Smešten je na mestu gde se Dinaridi sučeljavaju sa Rodopima, što je značajno uticalo na raznovrsnost reljefa, složenost geološkog sastava i tektonskih odnosa. Najviši vrh Radana je Šopot (1.408 m). Geološku podlogu čine magmatske i metamorfne stene. Šire područje Radana bilo je u dalekoj prošlosti poprište intenzivne vulkanske aktivnosti (Lecki andezitski kompleks), o čemu svedoče raznovrsne magmatske stene, očuvani ostaci vulkanskih kupa i kratera, ležišta metala i brojni termomineralni izvori, među kojima su najpoznatiji izvori azotnih voda u Prolom banji. Od hidroloških specifičnosti izdvaja se vrlo retka hidrografska pojava, bifurkacija na reci Delivode na istočnim padinama Radana i vodopad na Borinskoj reci visine 8 m.
Biološke vrednosti područja izražene kroz floristički i faunistički sastav cenotičku kompoziju ekosisetma. Velika vrednost područja ogleda se u prisustvu raznovrsnih šumskih zajednica, među kojima su najznačajnije šume sladuna i cera Quercetum farnetto-cerris, termofilne kitnjakove Quercetum montanum moesiacum i kitnjakovo - grabove zajednice Querco-Carpinetum serbicum, polidominantne šumske zajednice sa mečjom leskom i kavkavskom lipom i brdske i planinske bukove šume, kao i u bogatstvu biljnim vrstama (751), među kojima se izdvajaju endemiti: Pulsatilla montana ssp. bulgarica, Pastinaca hirsuta, Armeria rumelica i Sedum stefco.
Područje Radana naseljavaju brojne vrste sisara, među kojima je od posebnog značaja endemična vrsta makedonska voluharica Pitymys felteni. Odlikuje se i raznovrsnom faunom ptica sa vrstama kao što su - crna roda Ciconia nigra, orao kliktaš Ciconia nigra, suri orao A. chrysaetos, patuljasti orao Hieraaetus pennatus, sivi soko Falco peregrinus, prdavac Crex crex, buljina Bubo bubo i leganj Caprimulgus europaeus. Najznačajnije vrste ihtiofaune na ovom području su: potočna pastrmka Salmo trutta, dvoprugasta uklija Alburnoides bipunctatus, potočna mrena Barbus balcanicus, krkuša Gobio gobio, klen Leuciscus cephalus, vijun Cobitis taenia i grgeč Perca fluviatilis.
Raznovrsnost predeonih odlika Radana, koji se ogledaju u bogatstvu poljoprivrednih, šumskih, livadskih (nizijskih, brdskih, planinskih) i vodenih ekosistema, upotpunjen je i kulturno-istorijskim vrednostima, među kojima se ističe jedan od najvrednijih kulturno-istorijskih nalazišta ranohrišćanskog sveta - Caričin grad lustiniana prima, koji se nalazi u istočnom delu Parka.
Park prirode „Radan“.
NACIONALNA KATEGORIJA
Ι kategorija zaštite - zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja.
POVRŠINA
41.312,66 ha.
REŽIM/I ZAŠTITE
Uspostavljeni su režimi zaštite I, II i III stepena.
OPŠTINA/E
Kuršumlija, Bojnik, Lebane, Medveđa i Prokuplje.
PRETHODNA ZAŠTITA
Nije bilo zaštite pre 2017. godine.
AKT O ZAŠTITI
Uredba o proglašenju Parka prirode „Radan“ („Službeni glasnik RS“, br. 91/2017).
UPRAVLJAČ
JP „Srbijašume“.
KRATAK OPIS (OSNOVNE PRIRODNE I STVORENE VREDNOSTI)
Park prirode „Radan“ se nalazi na jugu Srbije i obuhvata područje omeđeno rekom Toplicom na severu, Jablanicom na jugu, Kosanicom na zapadu i Leskovačkom kotlinom na istoku. Smešten je na mestu gde se Dinaridi sučeljavaju sa Rodopima, što je značajno uticalo na raznovrsnost reljefa, složenost geološkog sastava i tektonskih odnosa. Najviši vrh Radana je Šopot (1.408 m). Geološku podlogu čine magmatske i metamorfne stene. Šire područje Radana bilo je u dalekoj prošlosti poprište intenzivne vulkanske aktivnosti (Lecki andezitski kompleks), o čemu svedoče raznovrsne magmatske stene, očuvani ostaci vulkanskih kupa i kratera, ležišta metala i brojni termomineralni izvori, među kojima su najpoznatiji izvori azotnih voda u Prolom banji. Od hidroloških specifičnosti izdvaja se vrlo retka hidrografska pojava, bifurkacija na reci Delivode na istočnim padinama Radana i vodopad na Borinskoj reci visine 8 m.
Biološke vrednosti područja izražene kroz floristički i faunistički sastav cenotičku kompoziju ekosisetma. Velika vrednost područja ogleda se u prisustvu raznovrsnih šumskih zajednica, među kojima su najznačajnije šume sladuna i cera Quercetum farnetto-cerris, termofilne kitnjakove Quercetum montanum moesiacum i kitnjakovo - grabove zajednice Querco-Carpinetum serbicum, polidominantne šumske zajednice sa mečjom leskom i kavkavskom lipom i brdske i planinske bukove šume, kao i u bogatstvu biljnim vrstama (751), među kojima se izdvajaju endemiti: Pulsatilla montana ssp. bulgarica, Pastinaca hirsuta, Armeria rumelica i Sedum stefco.
Područje Radana naseljavaju brojne vrste sisara, među kojima je od posebnog značaja endemična vrsta makedonska voluharica Pitymys felteni. Odlikuje se i raznovrsnom faunom ptica sa vrstama kao što su - crna roda Ciconia nigra, orao kliktaš Ciconia nigra, suri orao A. chrysaetos, patuljasti orao Hieraaetus pennatus, sivi soko Falco peregrinus, prdavac Crex crex, buljina Bubo bubo i leganj Caprimulgus europaeus. Najznačajnije vrste ihtiofaune na ovom području su: potočna pastrmka Salmo trutta, dvoprugasta uklija Alburnoides bipunctatus, potočna mrena Barbus balcanicus, krkuša Gobio gobio, klen Leuciscus cephalus, vijun Cobitis taenia i grgeč Perca fluviatilis.
Raznovrsnost predeonih odlika Radana, koji se ogledaju u bogatstvu poljoprivrednih, šumskih, livadskih (nizijskih, brdskih, planinskih) i vodenih ekosistema, upotpunjen je i kulturno-istorijskim vrednostima, među kojima se ističe jedan od najvrednijih kulturno-istorijskih nalazišta ranohrišćanskog sveta - Caričin grad lustiniana prima, koji se nalazi u istočnom delu Parka.
