Rezervati biosfere

Od strane Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization – UNESCO) 1971. godine je pokrenut program „Čovek i biosfera“ (MaB program – eng. Man and the Biosphere (MaB) Programme – http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/man-and-biosphere-programme/). To je međunarodna inicijativa usmerena na uspostavljanje funkcionalnog modela zaštite prirode kroz ostvarivanje skladnog odnosa ljudi i njihovih razvojnih potreba sa prirodom.

U okviru programa se uspostavljaju Rezervati biosfere (eng. Biosphere Reserves - http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/), kao područja izuzetnih prirodnih i kulturnih vrednosti, značajna za ostvarivanje održive ravnoteže između očuvanja biološke raznovrsnosti i kulturnog nasleđa sa jedne strane i ekonomskog razvoja sa druge. U okviru Rezervata biosfere definisane su tri međusobno povezane zone od kojih svaka ima ulogu da ispuni određeni cilj, sa definisanim dozvoljenim aktivnostima:

• Centralne zone zaštite (the core zones) imaju za cilj dugoročno očuvanje najvrednijih područja po osnovu predeonog, ekosistemskog, specijskog i genetičkog diverziteta; u ovim zonama se sprovodi režim stroge zaštite, čime se znatno ograničavaju ljudske aktivnosti;
• Zaštitne zone (the buffer zones) okružuju ili se naslanjaju na centralne zone zaštite i imaju za cilj da dodatno doprinesu njihovom očuvanju, uz primenu aktivnih mera zaštite koje su podržane sprovođenjem naučnih istraživanja, različitih vidova monitoringa, edukativnih radionica i sl.;
• Prelazna područja (the transition zones) su delovi Rezervata biosfere u kojima se može obavljati najširi spektar ljudskih aktivnosti, i to u granicama ekološki održivog razvoja ljudskih zajednica.

Rezervati biosfere su međunarodno prepoznata zaštićena područja koja formiraju svojevrsnu mrežu na različitim nivoima, od regionalnih do svetskih razmera. Nominacija i upravljanje ovim rezervatima je u nadležnosti države na čijoj teritoriji se oni nalaze.

Trenutno, svetska mreža Rezervata biosfere broji 686 Rezervata lociranih na teritoriji 122 države. Poseban vid Rezervata biosfere predstavljaju prekogranični Rezervati biosfere, kojih trenutno u celom svetu ima svega 20.

U Srbiji su do sada proglašena dva Rezervata biosfere, i to „Golija – Studenica“, koji je proglašen 2001. godine i „Bačko Podunavlje“, koji je proglašen 2017. godine. U planu je i uspostavljanje prvog prekograničnog Rezervata biosfere u našoj zemlji, koji bi obuhvatao Nacionalni park „Tara“ i Park prirode „Šargan - Mokra Gora“ u Republici Srbiji i Nacionalni park „Drina“, koji je nedavno proglašen u Republici Srpskoj (Bosna i Hercegovina).

Rezervat biosfere „Golija – Studenica“

Rezervat biosfere „Golija-Studenica“ je prvi uspostavljeni Rezervat biosfere u Srbiji. Proglašen je 2001. godine na osnovu prirodnih vrednosti Parka prirode „Golija“ kao i kulturnog nasleđa manastira Studenica iz XII veka, koji se nalazi na UNESCO-ovoj listi Svetske kulturne baštine. Rezervat biosfere „Golija-Studenica“ pokriva preko 70% teritorije Parka prirode „Golija“, obuhvata površinu od oko 54.000 ha na kojoj se nalazi većina najvrednijih lokaliteta, kako prirodnih, tako i kulturnih. Veći deo Parka prirode, kao i Rezervata biosfere, zauzimaju dobro očuvani šumski ekosistemi.

Ovaj prostor predstavlja izuzetan poligon za naučni i obrazovni rad koji takođe pruža izvanredne mogućnosti razvoja u smislu razmene znanja, razvoja eko i etnoturizma i drugih vidova održivog razvoja, formiranja obrazovnih kapaciteta, uz prepoznatljivost područja na nacionalnom i globalnom nivou. Rezervat biosfere nije samo interesantan za istraživanja u polju prirodnih nauka, već i za razne društvene discipline koje su usmerene na pronalaženje rešenja za održivi razvoj.

Više na:
http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/serbia/golija-studenica/

http://golija-studenica.srbijasume.rs/

Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“

Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ nalazi se na krajnjem severozapadu naše zemlje, na teritoriji AP Vojvodine i predstavlja deo jedne od najočuvanijih ritsko-močvarnih celina na čitavom toku Dunava, koja se naziva još i Evropski Amazon. Ovaj Rezervat obuhvata površinu od oko 176.635 ha.

Više na:
http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/serbia/backo-podunavlje/

http://www.pzzp.rs/rs/sr/mab/item/599-rezervat-biosfere-backo-podunavlje.html