Strogo zaštićene i zaštićene divlje vrste

Strogo zaštićene divlje vrste

Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva obuhvaćeno je 2633 divljih vrsta. Radi očuvanja biološke raznovrsnosti i prirodnog genofonda, odnosno vrsta koje imaju poseban značaj za Republiku Srbiju sa ekološkog, ekosistemskog, biogeografskog, naučnog, zdravstvenog, ekonomskog i drugog aspekta, Pravilnikom su utvrđene i mere zaštite strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta i njihovih staništa. Strogo zaštićene i zaštićene divlje vrste, koje se zajednički nazivaju zaštićene vrste, određuju se na osnovu nacionalnih i međunarodnih crvenih lista ili crvenih knjiga, potvrđenih međunarodnih ugovora, stručnih nalaza i/ili naučnih saznanja.

U Prilogu I ovog Pravilnika navedene su strogo zaštićene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva. To su vrste koje su iščezle sa teritorije Republike Srbije, vrste vraćene programima reintrodukcije, krajnje ugrožene, ugrožene, reliktne, lokalno endemične, stenoendemične i međunarodno značajne i zaštićene divlje vrste.

Zaštita ovih vrsta se sprovodi zabranom korišćenja, uništavanja i preduzimanja svih aktivnosti kojima se mogu ugroziti kako same divlje vrste tako i njihova staništa, kao i preduzimanjem mera i aktivnosti na upravljanju populacijama.

Međutim, strogo zaštićene divlje vrste se na osnovu dozvole ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode mogu koristiti za istraživanja i obrazovanja, ponovnog naseljavanja (repopulacije), reintrodukcije, ponovnog unošenja i uzgoja u in-situ i ex-situ uslovima; radi sprečavanja ozbiljnih šteta na usevima, stoci, šumama, ribnjacima, vodi i drugim oblicima svojine; u cilju zaštite javnog zdravlja i javne bezbednosti, a pod strogo kontrolisanim uslovima i u ograničenom obimu, dozvoljava se i uzimanje ili zadržavanje određenih jedinki u ograničenim količinama.

Broj strogo zaštićenih divljih vrsta je 1783 od čega su čak 1042 vrste životinja, sa najbrojnijim beskičmenjacima. Među strogo zaštićenim vrstama je 50 vrsta sisara, 307 vrsta ptica, 18 vrsta vodozemaca i 18 vrsta gmizavaca, 38 vrsta riba i 610 beskičmenjaka. Osim toga, strogo je zaštićeno 75 vrsta gljiva i lišajeva, 641 vrsta biljaka (mahovina, papratnjača o semenjača) i 25 vrsta algi.

Prilog I - Broj strogo zaštićenih divljih vrsta po grupama

Zaštićene divlje vrste

U Prilogu II Pravilnika o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva navedene su zaštićene divlje vrste koje u prirodi trenutno nisu ugrožene u meri da im preti opasnost da nestanu ili postanu kritično ugrožene. To su ranjive, endemične, indikatorske, ključne i kišobran vrste, reliktne, međunarodno značajne i zaštićene divlje vrste, kao i vrste koje nisu ugrožene ali se zbog njihovog izgleda mogu lako zameniti sa strogo zaštićenim vrstama. Među ovim vrstama su i divlje vrste od ekonomskog značaja koje se mogu sakupljati na osnovu dozvole koju izdaje Ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine, a koje bi nekontrolisanom eksploatacijom ili uništavanjem staništa mogle biti ugrožene.

Zaštita zaštićenih divljih vrsta sprovodi slično kao i zaštita strogo zaštićenih divljih vrsta, odnosno zabranom uništavanja i preduzimanja drugih aktivnosti kojima se nanosi šteta vrstama i njihovim staništima, kao i preduzimanjem mera i aktivnosti na upravljanju populacijama. Razlika je u tome što postoji mogućnost ograničenog korišćenja određenih divljih vrsta u cilju njihove prerade, trgovine, prekograničnog prometa, kao i plantažnog i farmerskog uzgoja.

Ukupno 860 divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva ima status zaštićenih vrsta, od čega su 253 vrste životinja (30 vrsta sisara, 35 vrsta ptica, 2 vrste gmizavaca, 3 vrste vodozemaca, 29 vrsta riba i 154 vrste beskičmenjaka), 37 vrsta gljiva i lišajeva i 570 vrsta biljaka.